Lokacija - Stadion “Tašmajdan”

Zašto baš Taš?

Tašmajdan – kamenolom
(Taš – na turskom kamen, maaden – na turskom kop, rudnik)

“…Poslednji fenjer beogradski bio je tu negde oko ugla ulica Kralja Aleksandra i Kralja Ferdinanda. Tu je prestajala i kaldrma. Davne 1909. godine mi smo zaista bili na kraju Beograda, a danas, eto nas u njegovoj sredini…”

Kliknite da uvećate mapu festivala.

Koncerti na Tašu koji su učinili da Beograd bude naš centar sveta.
Neke od najvećih svetskih muzičkih zvezda, kao što su Tina Turner, Ray Charles, Golden Gate, Elton John, Kraftwerk, The Cult, gostovale su na stadionu ”Tašmajdan”. Tako je popularni Taš postao više od sportskog centra, postao je i kulturni centar Beograda.

Nešto što sigurno ne znate o Tašmajdanu… a uključuje hrabre momke u sjajnim odorama, crveni plašt…. i OLE!
Pravu špansku koridu po prvi put Beograđani su mogli da vide septembra 1971. godine, i to baš na Tašmajdanu. Sigurno da taj događaj danas malo nas pamti, ali upravo je Taš doneo sadržaje koji do tada nisu bili viđeni u Beogradu.

Nekada davno… Počelo je sa klizalištem…. A onda su sportski uspesi postali svakodnevnica!
Teško da će se ikada pouzdano utvrditi ko je prvi dao ideju da se na nekadašnjim terenima “Beogradskog teniskog kluba”, ispod tašmajdanske stene, izgradi stadion sa klizalištem. Međutim, ta ideja je postala stvarnost 1953. godine – Beograđani su dobili klizalište. Kada bi se zimska sezona završila i led otopio, cevi su bile pokrivane slojem mlevenog tašmajdanskog kamena, pomešanog sa šljakom sa deponije stare Električne centrale i crvenom zemljom iz Velikih Crljena, pa se klizalište tako pretvaralo u teren za odbojku, košarku, tenis. Prva takmičenja u tim sportovima, kao i u rvanju i u boksu, održana su do kraja 1954.

Mali čas istorije o Tašmajdanu
Tašmajdan je uvek bio važno mesto za srpski narod i Beograđane. Svi koji posete Beograd i danas u svoj obilazak obavezno uključuju jednu od najlepših beogradskih crkava. Na Tašu je između dva svetska rata podignuta sadašnja crkva Sv. Marka. Tridesetih godina 19. veka tu se nalazila stara Palilulska crkva, koja nam je svima poznata sa časova istorije – upravo u porti ove crkve pročitan je čuveni hatišerif, zahvaljujući kojem su napravljeni ključni koraci ka autonomiji Srbije od turske vlasti.

Tašmajdan – počivalište znamenitih duhova Srbije
Taš je jedan od interesantnijih delova u istorijskoj slagalici Beograda. Šetnjom kroz prošle vekove grada, mogli bismo reći da je Tašmajdan počeo kao mesto znamenitih duhova Srbije. U 19. veku tu se duže vreme nalazilo staro beogradsko groblje. Najpoznatiji ljudi toga vremena sahranjivani su oko pomenute crkve: Kolarac, Đura Daničić, Vučić. Čak je i Josif Pančić (1814 -1888), prvi predsednik Srpske akademije nauka, ovde našao poslednje konačište. Kuriozitet je da je Pančić izričito želeo dve stvari: da ga sahrane u kovčegu od omorike sa Kopaonika i da to bude na starom groblju, iako je ono već tada bilo zatvoreno. Poslednja želja ovog velikana ipak je ispoštovana.